Kao jedno od pet najvećih vodenih tijela na Zemlji, oceani su ključni za opstanak našeg planeta i igraju ključnu ulogu u regulaciji klime i vremena. Oceani prekrivaju otprilike 71% Zemljine površine i sadrže 97% vode na planetu. Unatoč njihovoj veličini i važnosti, često je teško znati koliko oceana ima na svijetu. Iako je odgovor jednostavan, često je kontroverzan: na svijetu postoji pet oceana.
Pet oceana na Zemlji su Tihi, Atlantski, Indijski, Antarktički i Arktički. Svaki od ovih oceana je jedinstven u smislu geografije, klime i morskog života. Najveći od pet oceana je Tihi, koji se proteže preko 63,8 milijuna četvornih milja. Atlantik je drugi najveći ocean, a slijedi ga Indijski ocean, koji je treći po veličini.
Antarktički ocean, poznat i kao Južni ocean, okružuje antarktički kontinent i smatra se četvrtim najvećim oceanom. Konačno, Arktički ocean je najmanji od pet oceana i nalazi se na sjevernoj hemisferi, okružujući Arktički ocean.
Želite li se okititi najljepšim čudima oceana? Zaronite u našu kolekciju morskog nakita , gdje školjke i rakovi zauzimaju središnje mjesto! ⚓
Svaki od pet oceana dom je mnoštvu fascinantnih morskih biljaka i životinja, u rasponu od divovskih kitova i grabežljivih morskih pasa do šarenih koralja i egzotičnih riba. Oceani su također od vitalne važnosti za ljude jer osiguravaju resurse poput hrane, prijevoza i energije.
Unatoč njihovoj važnosti za naš planet, oceani su ugroženi raznim ekološkim problemima, uključujući prekomjerni ribolov, zagađenje i klimatske promjene. Razumijevanje funkcioniranja pet svjetskih oceana i njihove važnosti ključno je za njihovu zaštitu i osiguravanje njihove dugoročne održivosti.
U ovom ćemo članku detaljno istražiti svaki od pet svjetskih oceana, ispitujući njihovu geografiju, klimu, faunu i floru te ekološka pitanja koja im prijete. Također ćemo pogledati kako su oceani povezani s ljudima i kako svi možemo djelovati da sačuvamo ove ogromne vodene površine za generacije koje dolaze.
Oceani, vitalni elementi za planet
Oceani su ključni elementi našeg planeta i pokrivaju 71% njegove površine. Oni su odgovorni za postojanje života na Zemlji, jer je život nastao u oceanu. Danas tamo obitava više od 230.000 morskih vrsta. Oceani igraju ključnu ulogu u kontroli klime i temperature na Zemlji. Oni reguliraju toplinu apsorbirajući i distribuirajući sunčevu toplinu, što ima značajan utjecaj na stvaranje oborina. Salinitet oceana Salinitet oceana varira od regije do regije, ali u prosjeku iznosi oko 3,5%. Međutim, neke regije imaju veći salinitet, poput Mediterana, Atlantika i Bengalskog zaljeva.
Veličine i nazivi svjetskih oceana
Svijet ima pet oceana: Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Antarktički ocean i Arktički ocean. Najveći od njih je Tihi ocean, koji pokriva više od 30% površine planeta. Najmanji je Arktički ocean, u kojem se nalazi 25% neotkrivenih rezervi nafte na planetu.
Pacifik, najveći ocean
Pacifik je najveći ocean, pokriva površinu veću od svih kopnenih masa zajedno. Ime mu je dao Fernão de Magalhães, portugalski istraživač koji je organizirao prvo putovanje oko Zemlje 1521. godine i nazvao ga “Mar Pacifico”.
Oceani su ključni za život i klimu našeg planeta. Također su vrlo raznolike, s različitim veličinama i salinitetom ovisno o regiji.
Tihi ocean, najveći od oceana
Tihi ocean je najveći od oceana, pokriva površinu od 168.723.000 četvornih kilometara. Također čini 45% pokrivenosti svjetskih oceana i smatra se najvećim obilježjem na planeti Zemlji.
Dubina i opseg Tihog oceana
Tihi ocean je najdublji ocean, s prosječnom dubinom od 4200 metara. Marijanska brazda, smještena u Tihom oceanu, najdublje je područje oceana, dosežući 10.920 metara dubine.
Tihi ocean proteže se 19 300 kilometara od istoka prema zapadu, pokrivajući gotovo polovicu svijeta, i 15 500 kilometara od sjevera prema jugu.
Vjetrovi i valovi u Tihom oceanu
Zimi sjevernu polovicu Tihog oceana udaraju jaki vjetrovi od preko 55 stupnjeva kilometara na sat, obično puše sa zapada. Ovi vjetrovi mogu generirati trajne valove od preko pet metara, pogađajući zapadne obale Sjeverne Amerike i Havaje.
U tropskom zapadnom sjevernom Pacifiku osjeća se utjecaj azijskog monsuna. Jaki istočni vjetrovi protežu se do ekvatora u siječnju i stvaraju valove visine do 10 stopa (tri metra).
Općenito, slabi vjetrovi pušu u Pacifiku istočno od ekvatora tijekom cijele godine, a visine valova održavaju se širenjem valova sa zapadnih tokova sjevernog i južnog Pacifika.
U južnom Pacifiku tijekom cijele godine pušu jaki zapadnjaci između srednjih geografskih širina od 35° do 60°. Ovaj široki koridor, koji se proteže od Novog Zelanda do Cape Horna, dostiže svoju maksimalnu aktivnost od lipnja do rujna, kada jugozapadni valovi prvenstveno utječu na središnji i istočni Pacifik.
U tropima istočni su vjetrovi manje opsežni i manje jaki nego u sjevernom Pacifiku. Ovo područje stoga ovisi o dalekosežnim oscilacijama zapadnih vjetrova srednje geografske širine na bilo kojoj hemisferi.
Atlantski ocean, drugi najveći ocean
Atlantski ocean je drugi najveći ocean, pokriva područje od 85.133.000 kvadratnih kilometara ili 22% svjetske površine oceana. Ovo se područje povećava na 29% kada se uključe susjedna mora.
Atlantski ocean je podijeljen ekvatorom. Najveća udaljenost od istoka prema zapadu u sjevernom Atlantiku iznosi 6900 kilometara, od obale Marokado Floride, dok je u južnom Atlantiku 6500 kilometara, od rta Horn do rta Dobre nade.
Atlantik ima prosječnu dubinu od 3660 metara, a najdublja točka je u Portoričkom jazdi na 8648 metara.
Vjetrovi i valovi u Atlantskom oceanu
Sjeverni Atlantik je najvjetrovitiji i najnemirniji ocean, s jakim zapadnim vjetrovima od preko 55 kilometara na sat, koji stvaraju pojas mora veći od 15 stopa (4,5 metara) u zoni od 30º do 60º i šalju najveće valove na obalu bazena.
Postoje značajne sezonske varijacije, s puno slabijim vjetrovima i valovima ljeti. SI istočni vjetrovi koji pušu sa suptropskih visina oko 30ºN prema ekvatoru jaki su tijekom cijele godine, ali slabiji od onih sa sjevernog Pacifika.
Široko područje slabih vjetrova ili ekvatorijalne tišine dominira ekvatorijalnim regijama, s izuzetkom slabog JZ monsuna koji se javlja u Gvinejskom zaljevu oko srpnja.
Južni Atlantik je najmanji od oceana i neobičan je po tome što je potpuno lišen aktivnosti tropskih oluja. Barijera koju tvore Ande uzrokuje lagano smanjenje jačine JI istočnih vjetrova i značajno smanjenje valova na jugozapadu tijekom cijele godine.
Naš blog na les animaux marins savršeno je mjesto za ljubitelje vodenih divljih životinja: dođite otkriti anegdote, znanstvene informacije, pa čak i šale o ribama!
Sve u svemu, istočni vjetrovi Atlantika najslabiji su od svih oceana.
Indijski ocean, slično prostranstvo kao Atlantik
Indijski ocean pokriva 70.560.000 četvornih kilometara ili 20% površine svjetskog oceana, što ga čini sličnim prostranstvom kao Atlantski ocean. Nalazi se na južnoj hemisferi, s malim područjem sjeverno od ekvatora. Na ekvatoru je širok 6400 kilometara.
Vjetrovi i valovi u Indijskom oceanu
Vjetrovi u Indijskom oceanu mogu biti nepredvidivi i siloviti, budući da se zapadno strujanje niske geografske širine može sudarati s ledenim polarnim istočnim vjetrovima, stvarajući turbulentne i nepredvidive vjetrove. Ovi vjetrovi imaju najveći domet od bilo kojeg mjesta na planetu, što dovodi do naziva “bučne četrdesete”, koje proizvode velika valovanja oceana, što rezultira redovitim “potpunim podizanjem mora”. Maksimalni prosječni valovi od preko 15 stopa (4,5 metara) opaženi su u srpnju i kolovozu, a za razliku od sjeverne hemisfere, sezonske promjene su minimalne.
Monsuni u Indijskom oceanu
Azijski / austraazijski monsun dominira istočnom polovicom Indijskog oceana tijekom ljeta (od prosinca do ožujka), kada jaki zapadni i sjeverozapadni vjetrovi pušu preko Indonezije i sjeverne Australije, dok sjeveroistočni vjetrovi pušu prema Indiji.
U zapadnoj polovici Indijskog oceana, jugozapadni monsun zimi (u srpnju) doseže svoj maksimalni intenzitet oko Somalije (Somali Jet). Ostatak suptropske do ekvatorijalne zone uglavnom je pod utjecajem južnih istočnih vjetrova.
Južni ocean, jedinstveno i vitalno prostranstvo
Južni ocean, poznat i kao Južni ocean, vodeno je tijelo koje okružuje Antarktik. To je četvrti najveći ocean na svijetu nakon Tihog, Atlantskog i Indijskog oceana i najnoviji, nakon što je 2000-ih prepoznat kao zasebno vodeno tijelo.
Južni ocean jedinstven je jer okružuje Antarktiku, a jaki vjetrovi koji pušu oko kontinenta stvaraju struje koje kruže u smjeru kazaljke na satu. Te struje, zajedno s niskim temperaturama oceana, pomažu održati vodu hladnom i daju joj prepoznatljivu plavu boju.
Antarktička cirkumpolarna struja (ACC) je najjača struja na svijetu i teče prema istoku.
Južni ocean također je dom mnogim vrstama morskog života, uključujući pingvine, tuljane i kitove, od kojih se neki ne nalaze nigdje drugdje. Osim toga, mnoge vrste ptica, poput albatrosa i burnica, nastanjuju se na otocima i obalama koje okružuju Južni ocean.
Unatoč udaljenom položaju i teškim uvjetima, ljudska aktivnost ima utjecaj na ovaj ocean. Onečišćenje, poput plastičnih ostataka i industrijskih kemikalija, pronađeno je u Južnom oceanu, što utječe na život u moru. Klimatske promjene također utječu na Južni ocean, s topljenjem ledenih kapa i ledenjaka koji potencijalno mogu dovesti do porasta razine mora i zakiseljavanja oceana, što postaje sve veći razlog za zabrinutost.
Le blog de la mer naš je tjedni sastanak s oceanom: pratite naše morske avanture, naše favorite, naše ekološke savjete, i iznad svega, ne propustite našeg gusara priče!
Ključno je zaštititi Južni ocean jer on igra ključnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji i podržavanju jedinstvenog i raznolikog morskog života.
Arktički ocean, krhko i važno prostranstvo
Arktički ocean je najmanji i najplići od pet svjetskih oceana. Nalazi se na krajnjem sjeveru, okružuje Sjeverni pol i gotovo je u potpunosti okružen Azijom, Europom, Grenlandom i Sjevernom Amerikom. Također je poznato po svojim niskim temperaturama i dugim, mračnim zimama. Zimi je uglavnom smrznuta; ljeti se otopi samo polovica njegove površine.
Arktički ocean dom je mnogih vrsta morskog života, uključujući ribe, tuljane i kitove. Neke od najpoznatijih životinja koje žive u Arktičkom oceanu su polarni medvjedi, morževi i narvali. Mnoge vrste ptica, kao što su pufini i polarne čigre, također čine Arktik svojim domom.
U Arktičkom oceanu također postoje mnogi otoci, kao što su Grenland, Svalbard i Kanadski arhipelag. Ovi su otoci poznati po svojim surovim i zabačenim krajolicima, a također su dom mnogim biljkama i životinjama.
Arktički ocean također je važan jer igra značajnu ulogu u regulaciji klime na Zemlji zbog velike količine morskog leda koji se formira zimi i topi ljeti. Topljenje morskog leda utječe na arktički ekosustav i divlje životinje koje o njemu ovise. Klimatske promjene uzrokuju topljenje morskog leda alarmantnom brzinom.
Arktički ocean dobiva puno slatke vode iz velikih sibirskih rijeka i tople slane vode iz Atlantskog oceana (80%) i Tihog oceana (20%). Sante leda koje se odlome od Grenlanda čine dva posto vode koja napušta Arktički ocean.
Regijom se kreće nekoliko površinskih struja i vjetrova. Arktički ocean i Atlantski ocean povezani su Sjeverozapadnim prolazom, teškim brodskim putem.
Ljudi također utječu na Arktički ocean vađenjem nafte i plina, pretjeranim izlovom ribe, onečišćenjem i prijevozom. Arktik je također izvor interesa za pomorske rute i rudna bogatstva.
Stoga je neophodno razumjeti i zaštititi Arktički ocean, ne samo zbog morskih stvorenja koja tamo žive, već i zbog cjelokupne klime na Zemlji.
Svjetska mora
Ljudi često koriste riječ ” more” za označavanje oceana, ali tehnički, ove dvije fraze nisu međusobno zamjenjive.
Ocean ima mnogo mora. Mora su manji dijelovi oceana. Dakle, što su svjetska mora?
- Tihi ocean: Balijsko more, Beringovo more, Beringov tjesnac, Koraljno more, Istočno kinesko more, Aljaski zaljev, Tonkinški zaljev, Filipinsko more, Japansko more, Ohotsko more, Južnokinesko more i Tasmanovo more;
- Atlantski ocean: Baltičko more, Crno more, Karipsko more, Davisov tjesnac, Danski tjesnac, dio Drakeovog prolaza, Meksički zaljev, Labradorsko more, Sredozemno more, Sjeverno more, Norveško more i gotovo cijelo Škotsko more;
- Indijski ocean: Andamansko more, Arapsko more, Bengalski zaljev, Floresovo more, Veliki australski zaljev, Adenski zaljev, Omanski zaljev, Javansko more, Mozambički kanal, Perzijski zaljev, Crveno more, Savusko more, Malački tjesnac i Timorsko more.
Ne znate sve o morskim sisavcima ? Naš blog vas vodi na informativno i zabavno putovanje u srce ovih fascinantnih stvorenja. Budite oprezni, rizik od preuranjenog pokretanja ‘auuuu’!
- Južni ocean: Amundsenovo more , Bellingshausenovo more, dio Drakeovog prolaza, Rossovo more, mali dio Scotia mora i Weddellovo more;
- Arktički ocean: Baffinov zaljev, Barentsovo more, Beaufortovo more, Čukotsko more, Istočnosibirsko more, Grenlandsko more, Hudsonov zaljev, Hudsonov tjesnac, Karsko more, Laptevsko more i Sjeverozapadni prolaz.
Često postavljana pitanja o pet svjetskih oceana
Kojih je pet svjetskih oceana?
Pet svjetskih oceana su Atlantski ocean, Tihi ocean, Indijski ocean, Arktički ocean i Antarktički ocean (koji se naziva i Južni ocean).
Koliko je velik svaki ocean u usporedbi s ostalima?
Tihi ocean je najveći svjetski ocean, a slijede ga Atlantski ocean, Indijski ocean, Antarktički ocean i Arktički ocean.
Koje zemlje imaju obalu na svakom od pet oceana?
Zemlje s obalom na svakom od pet oceana su Kanada, Sjedinjene Države, Meksiko, Gvatemala, Honduras, Nikaragva, Kostarika, Panama, Kolumbija, Venezuela, Gvajana, Surinam, Brazil, Urugvaj, Argentina, Čile, Peru, Južnoafrička Republika, Mozambik, Kenija, Tanzanija, Indonezija, Australija, Novi Zeland, Rusija i Norveška.
Koje su geografske karakteristike svakog oceana (morsko dno, struje, klima itd.)?
Svaki ocean ima jedinstvena geografska obilježja, uključujući različita morska dna, struje i klime. Na primjer, u Tihom oceanu nalazi se Marijanska brazda, najdublja točka na Zemlji, dok Atlantski ocean ima višu površinsku temperaturu zbog Golfske struje.
Kako ljudi koriste pet svjetskih oceana (trgovina, ribolov, turizam, itd.)?
Ljudi koriste pet svjetskih oceana iz raznih razloga, uključujući trgovinu, ribolov, turizam i znanstvena istraživanja. Oceani se također koriste za prijevoz robe i ljudi brodovima i zrakoplovima.
Koji su ekološki problemi koji utječu na pet oceana (zagađenje, pretjerani izlov ribe, klimatske promjene, itd.)?
Ekološki problemi koji utječu na pet oceana uključuju onečišćenje, prekomjerni ribolov, klimatske promjene, gubitak bioraznolikosti i uništavanje morskih staništa.
Kako se morski organizmi prilagođavaju različitim uvjetima u svakom oceanu?
Morski organizmi prilagođavaju se različitim uvjetima u svakom oceanu razvijajući jedinstvene fiziološke osobine koje im omogućuju preživljavanje u njihovom posebnom okruženju.
Koje su ikonične morske vrste u svakom oceanu?
Svaki ocean ima ikonične morske vrste, kao što je veliki bijeli morski pas u Atlantskom oceanu, grbavi kit u Tihom oceanu, tigar morski pas u Indijskom oceanu, Weddellov tuljan u Južnom oceanu i atlantski bakalar u Arktičkom oceanu.
Kakvi su oceani proučavani i mapirani?
Oceani se proučavaju i mapiraju pomoću naprednih tehnologija poput sonara, satelita i podvodnih dronova. Znanstvenici prikupljaju podatke o temperaturi, salinitetu, pritisku i drugim čimbenicima kako bi bolje razumjeli oceane.
Kako se oceani mogu zaštititi i sačuvati za buduće generacije?
Oceani se mogu zaštititi i sačuvati za buduće generacije poduzimanjem koraka za smanjenje onečišćenja, pretjeranog ribolova i emisija stakleničkih plinova.
Zaključak o pet svjetskih oceana
U zaključku, vidjeli smo da su pet svjetskih oceana Tihi ocean, Atlantski ocean, Indijski ocean, Antarktički ocean i Arktički ocean. Svaki od ovih oceana ima svoje jedinstvene karakteristike, i geografske i biološke i ekološke.
Tihi ocean je najveći i najdublji od pet oceana, pokriva više od 30% Zemljine površine. Također je najraznovrsniji, s velikom raznolikošću podvodnih krajolika i morskog života. To je ujedno i ocean u kojem se nalazi Pacifički vatreni prsten, područje visoke seizmičke i vulkanske aktivnosti.
Atlantski ocean je drugi najveći ocean na svijetu i najslaniji. Tu se također nalaze neki od najvećih podvodnih planinskih lanaca na svijetu i jedinstvene morske vrste.
Već ste vidjeli Veliki val kod Kanagawe , ali znate li njegovu povijest, simbole i obrate? Naš blog otkriva sve što trebate znati o ovom legendarnom djelu, koje i dalje izaziva valove!
Indijski ocean treći je najveći ocean na svijetu i karakteriziraju ga visoke temperature, spektakularni koraljni grebeni i raznolik morski život, uključujući morske pse, morske kornjače i dupine.
Južni ocean je relativno malen i plitak ocean, ali je izuzetno važan za globalnu klimu jer regulira temperaturu planeta prenoseći hladnu, slanu vodu u druge oceane.
Konačno, Arktički ocean je najmanji i najplići od pet oceana, ali također igra važnu ulogu u regulaciji globalne klime transportom hladne, slatke vode u druge oceane.
Ukratko, poznavanje pet svjetskih oceana važno je za razumijevanje raznolikosti našeg planeta, ali i za razumijevanje načina na koji oni međusobno djeluju kako bi utjecali na klimu i globalni okoliš. Moramo se pobrinuti za te oceane kako bismo osigurali njihovo zdravlje i održivost za buduće generacije.
